Kriteriji ocjenjivanja učenika iz nastavnog predmeta historija
Činjenično znanje – poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i historijskih osoba – razumijevanje temeljnih historijskih pojmova
Konceptualno znanje – poznavanje hronologije – poznavanje uzročnoposljedičnih odnosa – poznavanje kontinuiteta i promjena – uporaba historijskih izvora
– empatijsko razumijevanje
– rad sa kartama
Proceduralno znanje (znati kako nešto učiniti – poznavanje vještina, tehnika, metoda rada
– samostalni zadaci – domaće i školske zadaće-seminarski, selekcija literature i izvora, analiza i sinteza podataka, način oblikovanja teksta)
– poznavanje metoda prikupljanja podataka
– poznavanje metoda sređivanja i obrade podataka, interpretacije podataka
– poznavanje metoda pisanja rada (znati ostvariti maleno istraživanje) U rubriku bilješke bilježe se podaci o metakognitivnom znanju (znanje kako učiti) koje podrazumijeva poznavanje općih metoda koje se mogu upotrijebiti za različite zadatke
– prati se i ocjenjuje: kako učenik uči, kakav je njegov odnos, ponašanje, način rada u toku nastavnog procesa
– čitanje, pisanje, organizacija rada i komunikacija (sudjelovanje u grupi), aktivnost u nastavnom procesu, u samostalnom i grupnom radu
Odličan (5)
Učenik: – je u potpunosti usvojio nastavno gradivo – zna samostalno pojasniti i prepoznati sve zadane pojmove – vrlo dobro razumije
Učenik: – može samostalno pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice – analizira odnose i višestruke uzroke uključujući važnost
Učenik: – samostalno i redovno obavlja domaće i školske zadaće – može samostalno izraditi istraživački rad, projektni zadatak, slijepu kartu
Učenik: – je savjesno i u potpunosti izvršio sve svoje dužnosti te nije niti malo ometao rad svoje grupe i drugih u razredu – uspoređuje i uspješno analizira – vrlo se lijepo izražava i priča priču u logičkom slijedu – redovno čita dopunsku literaturu -brzo i uspješno rješava zadatke – posmatra, uočava bitno, slikovito i elekventno opisuje nastavno gradivo, ne zbunjuju ga dodatna nastavnikova pitanja – samostalno izlaže i opisuje probleme i primjere – samostalno, logično tumači i interpretira podatke, nadopunjuje i povezuje -ovladao je vještinom sinteze i vrednovanja pojedinaca, utjecaj ideja, ulogu slučaja u historijskim događajima – samostalno uspoređuje i objašnjava zadano gradivo – uspoređuje i suprotstavlja različite ideje, vrijednosti, osobe, ponašanja – uočava i ocijenjuje glavne dileme među historičarima – postavlja hipoteze o utjecaju prošlosti na sadašnjost – vrednuje primjenu neke odluke, zauzima vlastito stajalište – uočava različite historijske perspektive – može osobu/događaj samostalno svrstati u tačno određeni vremenski period i prostor – s lahkoćom čita i koristi historijske i geografske karte – poznaje tehnike i metode rada i zna gdje i kako prikupiti izvore i literaturu, zna kako se obrađuju i interpretiraju podaci te kako se piše istraživački rad događaje – proširuje znanje čitanjem dodatne literature i skuplja materijal – dobar organizator grupe, pomaže drugim učenicima – interes za predmet značajan, dobro poznaje historiju šireg zavičaja – lako i lijepo se izražava
Vrlo dobar (4)
Učenik: – je usvojio sve ključne pojmove, ali ne može sve u potpunosti pojasniti
Učenik: – može pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice uz pomoć
Učenik: – redovito obavlja školske i domaće zadaće, ali s manjim greškama
Učenik: – pretvara podatke iz teksta u tablični i grafički prikaz – voli rasparave i sudjeluje u donošenju zaključaka – uočava vremenski slijed i uzročno-posljedični niz – izraziti interes i sposobnosti, ali je lijen, zaboravlja na zadatke povremeno – odgovore oblikuje vlastitim riječima, pojašnjava, uspoređuje, logično objašnjava minimalnu nastavnikovu pomoć – povezuje sličnosti, uočava razlike – ima poteškoća samo pri sintezi i vrednovanju – može osobu/događaj približno svrstati u određeni vremenski period, s manjim vremenskim ili geografskim odstupanjima (odstupanje od par godina) – aktivnost u grupnom radu – učenik je izvršio sve svoje dužnosti unutar skupine, ali nije se posebno isticao – može samostalno izraditi istraživački rad (poznaje tehnike i metode rada i zna gdje i kako prikupiti izvore i literaturu) zadatke kod kuće – aktivan u obradi novog gradiva, rado prikuplja materijale
Dobar (3)
Učenik: – pokazuje znanje, odgovara točno, ali ima nepotpunosti u znanju, bez pojedinosti – gradivo izlaže prema bilješkama ili prema udžbeniku Učenik: – može pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice uz nastavnikovu pomoć (zna nabrajati uzroke i posljedice, ali ih nezna objasniti svojim riječima) – teško uspoređuje pojedine zadane pojmove – razlikuje povijesne činjenice i interpretacije – ima slabije razvijeno hronološko mišljenje – uočava vremensku strukturu i zna djelomično konstruisati vlastitu
Učenik: – obavlja školske i domaće zadaće, ali s pogreškama i neredovno ( pr.od 5 zadaća riješene 3) – rješava zadatke bez razumijevanja – aktivnost u grupnom radu – učenik nije izvršio sve svoje dužnosti unutar grupe
Učenik: – izražava se jednom do dvije rečenice i nemože ispričati priču u logičkoj cjelini – ne voli učiti, iako lako pamti – izražajno čita, uočava bitne rečenice, ali teže opisuje sliku – uredno vodi bilješke – zadatke rješava polagano, ali točno – uporan, pokazuje interes – brz, površan povijesnu priču – ne može svaku pitanu osobu/događaj svrstati u određeni vremenski period ili jedan dio može u potpunosti, a neke uopće ne može
Dovoljan (2)
Učenik: – na postavljena pitanja ili nema odgovor ili je on nepotpun – poznaje ključne pojmove, ali ih ne zna pojasniti – pokazuje nepotpuno znanje – treba mnogo nastavnikove pomoći
Učenik: – može djelomično pojasniti zašto se neki događaj zbio i koje su njegove posljedice uz nastavnikovu pomoć ili može odrediti uzrok događaja, ali ne i posljedicu ili obratno – ne razumije nastavno gradivo – uočava vremensku strukturu u povijesnoj priči – zna se koristiti na nivou prepoznavanja historijskim i geografskim kartama – ne može svaku pitanu osobu/događaj svrstati u određeni vremenski period ili jedan dio može u potpunosti, a neke uopće ne može – svrstavanje u stoljeća
Učenik: – školske i domaće zadaće obavlja neredovno ili s pogreškama (pr.od 5 zadaća riješene 2). – aktivnost u grupnom radu – učenik nije izvršio sve svoje dužnosti unutar grupe i ometao je rad grupe
Učenik: – teško se koncentrira i pristupa rješavanju zadataka – individualne zadatke rješava sporije i potrebna mu je pomoć – spor u radu u razredu pa mora dovršavati zadatke kod kuće – sposobnosti malene, mogućnosti slabe – savladava samo dijelove programa – slab interes, brz, površan
Nedovoljan (1)
Učenik: – ne poznaje ključne pojmove ili poznaje manje od polovine istih – miješa pojmove, pogrešno ih tumači i pogrešno upotrebljava – pogrešno objašnjava povijesne činjenice – ne zna činjenice, imena, događaje
Učenik: – ne može odrediti niti uzrok niti posljedicu kakvog događaja – ne povezuje nastavno gradivo – ne može pitanu osobu/događaj svrstati u određeni vremenski period – ne snalazi se na historijskim kartama
Učenik: – ne obavlja školske ni domaće zadaće – aktivnost u grupnom radu – učenik nije izvršio svoje dužnosti unutar grupe i ometao je rad grupe i razreda
Učenik: – ometa nastavu – ne pokazuje interes – grub i agresivan – ne povezuje gradivo – ne zaključuje samostalno – nema minimum znanja
Pismena provjera znanja: 0-49% nedovoljan, 50-62% dovoljan, 63-75% dobar, 76-89% vrlo dobar, 90- 100% odličan. U slučaju većih oscilacija u testu, postotak može biti ili povećan ili smanjen za pojedinu ocjenu.
Uputstvo za učenike
: 1. Usmena provjera moguća je na svakom času, a pismene provjere biti će najvljene 7 dana prije,
- Obavezno je redovno nošenje potrebnog pribora za nastavu (udžbenik, teka)
- Svaki pokušaj prepisivanja za vrijeme pismenog ili usmenog provjeravanja kažnjava se
Primjeri ocjenjivanja završnih radova (pr. usmeno izlaganje ili nastup, pismene aktivnosti, plakati, radovi koji se ostvaruju uz primjenu računalne tehnologije…)
Primjer ocjenjivanja plakata:
Odličan – pregledan, čitljiv, sadržaj dobro organiziran, poruka jako uvjerljiva, shvatljiva svim učenicima, natpisi dobro ističu ključne ideje, mnogo slikovne građe s legendom i objašnjenjem, likovno zanimljiv i originalan plakat, na plakatu su navedeni autori, datum izrade i korišteni izvori
Vrlodobar – mnogo građe koja nije dovoljno jasno i logično organizirana, nedostaju neki ključni pojmovi,pojedini dijelovi plakata nisu povezani s naslovom, likovno manje originalan plakat, , na plakatu su navedeni autori, datum izrade i korišteni izvori
Dobar – nedovoljno pregledan,sadržaj prikazan nepotpuno, površnost pri izradi plakata, nedostaje mnogo važnih ideja i ključnih riječi, navode se nevažni pojmovi i podaci, likovno površan i nezanimljiv plakat, autorstvo plakata navedeno je nepotpuno ili netačno
Dovoljan –nepregledan, puno propusta pri prikazivanju sadržaja, površnost pri izradi plakata, nedostaje mnogo važnih ideja i ključnih riječi, navode se nevažni pojmovi i podaci, likovno površan, estetski nedorađen plakat, autorstvo plakata navedeno je nepotpuno ili netačno ili uopće nema podataka
PRAVILA ZA DOBRU PREZENTACIJU:
– jasno govoriti i pritom gledati slušatelje
– prikazati temu uz pomoć plakata, folija, prezentacija
– paziti da svaki član grupe sudjeluje u prezentaciji
– predavanje treba biti što kraće, ali zanimljivo
– eventualno pripremiti radne listove ili križaljke za slušatelje
– tokom predavanja ostaviti vremena za pauze tokom kojih se postavljaju pitanja i rješavaju problemi – na početku prezentacije ukratko izložiti tok prezentacije i najvažnije napisati na tablu
DOBAR GRUPNI RAD ZAHTIJEVA:
– da jedan drugima pomažu i da ih ohrabruju
– da se uvažavaju, prihvaćaju drugačija mišljenja
– da se sluša i obrati pažnja na druge
– da se izbjegavaju napadi i uvrede
– da se obraća pažnja na svakoga člana grupe
– da svako sudjeluje i učini najbolje što može
– da se posveti pažnja temi- zadatku – da se radi i raspravlja slijedeći postavljene ciljeve
– da se problemi otvoreno iznesu
– da se svako pridržava postavljenih pravila